problem buke imaju i:
pratite nas...

13.11.2011
Sutra će Bijela nedjelja u crkvama sasvim zasijeniti blagdan Sv. Jurja, ali Jurjevo se ne smije zaboraviti. Da i nije nedjelja, vatikanski stručnjaci za kalendare već su sredinom prošloga stoljeća umanjili značenje toga sveca. Rekoše da nisu našli dosta povijesnih dokaza za sve ono što pučka pobožnost pripisuje svetome Jurju. Ali, taj svetac ostaje neizbrisiv.

Ako nema dosta pisanih svjedočanstava, o njemu svjedoči tradicija već iz prvih desetljeća poslije njegove smrti. Dao ga je ubiti car Dioklecijan kojemu je služio kao visoki časnik. Crkvu je njemu u čast podigao već sredinom 4. stoljeća Dioklecijanov nasljednik Konstantin Veliki. Mnogo prije toga carskoga priznanja kršćani su po cijelom Sredozemlju slavili Jurja baš zbog toga što se nije htio caru pokoriti. Bilo je to najblistavije razdoblje nepokorive crkve, krajem 3. i početkom 4. stoljeća.

Ne mora biti istina ono što vladar proglasi. Čovjek mora svojom glavom misliti i svojom slobodnom voljom odlučivati što je dobro, a što zlo. Ta poruka slobode morala je uplašiti vladara samodršca i sve koji su bez obzira na savjest služili svojim i državnim interesima. Ta se poruka uosobila u liku mučenika Jurja
Mučenik koji je radije izgubio glavu nego da se odrekne Krista i tako sačuva visoki položaj u vojsci sav život svjedočio je i prosječnim ljudima da državna vlast ne mora uvijek imati pravo, da i državni zakoni mogu biti nehumani i nepravedni. Bila je to velika kateheza slobode savjesti i ljudskoga dostojanstva u državi gdje se je car predstavljao kao bog. Ne mora biti istina ono što vladar proglasi.

Čovjek mora svojom glavom misliti i svojom slobodnom voljom odlučivati što je dobro, a što zlo. Ta poruka slobode morala je uplašiti vladara samodršca i sve koji su bez obzira na savjest služili svojim i državnim interesima. Ta se poruka na svoj način uosobila u liku mučenika Jurja

Kada mu je novi car kršćanin Konstantin podigao crkvu, to poruku nije moglo disciplinirati. Ona je nastavila djelovati i u kršćanskim carstvima kao kvasac slobode savjesti i vjeroispovijesti.

izvor: zupa-svkriz.hr (članak na kraju)